Domovinski pokret Rezolucijom traži zasebnu izbornu jedinicu za Hrvate u Federaciji BiH

Razgovori su bili usmjereni na usklađivanje stajališta o dokumentu za koji predlagatelji očekuju da bi trebao biti usvojen u Hrvatskom saboru te proveden u skladu sa strateškim nacionalnim interesima Hrvatske i zaštitom položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.

Iz Domovinskog pokreta navode kako su koalicijskim partnerima predstavili ključne odrednice prijedloga rezolucije, u čijoj su izradi, kako ističu, sudjelovali ustavnopravni i drugi stručnjaci s iskustvom rada na pitanjima vezanima uz Bosnu i Hercegovinu, Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države.

Prema njihovim navodima, multidisciplinarna radna skupina koju su predvodili glavni tajnik DP-a Mladen Barać i saborski zastupnik Josip Dabro pripremila je "ustavnopravnu, političku i tehničku podlogu modela rješavanja hrvatskog pitanja u BiH", pri čemu je poseban naglasak stavljen na prvi korak uspostave zasebne izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Domovinski pokret istodobno je javnosti predstavio i izvadak dokumenta pod nazivom "Elaborat o ustavnopravnoj podlozi rješenja hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini". Kako navode, cilj objave tog dokumenta jest potaknuti javnu raspravu o mogućim modelima rješavanja položaja Hrvata u BiH.

"Cilj je otvoriti konstruktivnu i argumentiranu javnu raspravu kako bi se, u dobroj vjeri i s iskrenom namjerom, došlo do najboljeg rješenja", poručili su iz DP-a.

U priopćenju su se osvrnuli i na kritike prema kojima se Hrvatska ne bi trebala uključivati u pitanja unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine. Takve primjedbe odbacuju te ističu da Hrvatska, prema njihovu stajalištu, ima posebnu odgovornost prema Hrvatima u susjednoj državi.

"Odlučno odbacujemo uobičajene neutemeljene primjedbe da se Republika Hrvatska ne treba miješati u unutarnja pitanja susjedne države", navodi se u priopćenju.

Iz Domovinskog pokreta pritom podsjećaju da je Hrvatska jedna od potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma te smatraju da zbog toga ima i ustavnu i političku odgovornost prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Žele ponuditi model koji će biti provediv

"Republika Hrvatska nije samo supotpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, već ima i ustavnu te političku odgovornost prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Povijesne okolnosti i odluke donesene tijekom uspostave Federacije Bosne i Hercegovine dodatno naglašavaju obvezu Republike Hrvatske da aktivno sudjeluje u zaštiti njihovih prava i ustavnog položaja", poručili su.

Razgovori između DP-a i HDZ-a trebali bi se nastaviti i u narednim danima, a cilj je usuglasiti konačni prijedlog koji bi potom bio predstavljen koalicijskim partnerima, političkim akterima te domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Iz Domovinskog pokreta ističu kako žele ponuditi model koji će biti provediv i utemeljen na međunarodnim sporazumima te koji će, prema njihovu tumačenju, istodobno štititi interese Hrvata u Bosni i Hercegovini i Republike Hrvatske.

"Cilj je pred koalicijske partnere, političke čimbenike te hrvatsku, bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost izaći s prijedlogom koji će biti provediv, utemeljen na međunarodnim sporazumima i u najboljem interesu hrvatskog naroda u BiH, nacionalnom interesu Republike Hrvatske, uz jasan doprinos izgradnji jedinstvene, stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine kao buduće članice Europske unije", zaključili su iz Domovinskog pokreta.